I SADRŽAJ
II Osnovni podaci o Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje
III Organizaciona struktura Fonda
IV Starešine Fonda
V Pravila u vezi s javnošću rada
VI Najčešće tražene informacije od javnog značaja
VII Nadležnosti, ovlašćenja i obaveze
VIII Postupanja u okviru nadležnosti, ovlašćenja i obaveza
IX Propisi
X Prava koja građani ostvaruju u Fondu
XI Postupak ostvarivanja prava
XII Podaci o pruženim uslugama korisnicima prava
XIII Prihodi i rashodi Fonda
XIV Javne nabavke
XV Podaci o državnoj pomoći
XVI Podaci o isplaćenim platama, zaradama i drugim primanjima
XVII Sredstva za rad
XVIII Čuvanje nosača informacija
XIX Vrste informacija u posedu
XX Informacije kojima Fond omogućava pristup
XXI Informacije o podnošenju zahteva za pristup informacijama
REPUBLIČKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE
Adresa: Dr Aleksandra Kostića 9, 11000 Beograd
Matični broj: 17715780
PIB: 105356542
Šifra delatnosti: 75300
Tekući račun: 840-1652-22
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Za tačnost podataka odgovorno lice: Dragana Kalinović, direktor Fonda
Informator prvi put objavljen aprila 2007. godine na sajtu Fonda www.pio.rs
Ažuriran juna 2011. godine
Uvid u Informator i preuzimanje elektronske kopije na sajtu Fonda www.pio.rs
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje osnovan je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, radi ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbeđivanja sredstava za ostvarivanje ovih prava. Fond je pravno lice sa statusom organizacije za obavezno socijalno osiguranje, sa pravima i obavezama utvrđenim Zakonom i Statutom.
Broj i struktura zaposlenih u Fondu
U Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje sistematizovano je 3.233 radna mesta, a zaposlenih je 3.109 na neodređeno vreme i 186 na određeno vreme (zbog povećanog obima poslova). Od ukupnog broja zaposlenih, 73 je stručnjaka sa specijalizacijom, 1.146 sa visokom, 498 sa višom, 1.226 sa srednjom i 166 sa nižom stručnom spremom. Od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, 2.196 su žene, a 913 je muškaraca.
Delatnost Fonda
Fond: osigurava na penzijsko i invalidsko osiguranje sva lica koja su po Zakonu obavezno osigurana i koja su se uključila u ovo osiguranje; utvrđuje osnovice za plaćanje doprinosa u skladu sa Zakonom; obezbeđuje namensko i ekonomično korišćenje sredstava, stvara rezerve za osiguranje i stara se o uvećanju sredstava na ekonomskim osnovama; obezbeđuje neposredno, efikasno, racionalno i zakonito ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i organizuje obavljanje poslova za sprovođenje osiguranja; vrši kontrolu prijavljivanja na osiguranje, kao i kontrolu svih podataka od značaja za sticanje, korišćenje i prestanak prava; organizuje i sprovodi penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa Zakonom; isplaćuje penzije, naknade i druge prinadležnosti; obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda.
U Fondu je osigurano 2.664.395 osiguranika (zaposlenih 2,0 miliona, samostalnih delatnosti 340.000, a poljoprivrednika oko 320.000), a korisnika prava po svim osnovama je 1.626.581 (iz kategorije zaposlenih 1.345.733, samostalnih delatnosti 58.368, a poljoprivrednih penzionera je 222.480).
Radi racionalnog i uspešnog obavljanja delatnosti Fonda, kao i dostupnosti ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja svim osiguranim osobama, u Fondu su, na funkcionalnom i teritorijalnom principu, obrazovane organizacione jedinice: Direkcija Fonda, Služba Direkcije u Prištini, Pokrajinski fond u Novom Sadu, 35 filijala, 13 službi filijala i 121 ispostava.
1. Direkcija Fonda
Dragana Kalinović, direktor Fonda
Dr Aleksandra Kostića 9
11000 Beograd
Zoran Josipović, zamenik direktora
Enver Nikšić, pomoćnik direktora
Direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje istovremeno je i direktor Direkcije Fonda.
Kabinet direktora Fonda – direktor Fonda, zamenik direktora Fonda, pomoćnik direktora Fonda i savetnici direktora Fonda.
Sektor za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja – obezbeđuje jedinstvenu primenu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, daje uputstva radi jedinstvene primene propisa u saradnji sa Direkcijom Pokrajinskog fonda, rešava o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u drugom stepenu, donosi rešenje u prvom stepenu kada se radi o primeni međunarodnih ugovora, obavlja reviziju prvostepenih rešenja, vodi matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava i vrši druge poslove propisane Zakonom i Statutom Fonda.
Direktor Sektora Vladimir Stanković, tel. 206-1111, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor za medicinsko veštačenje – obezbeđuje jedinstvenu primenu kriterijuma za ocenu radne sposobnosti, stara se o ažurnosti poslova veštačenja na području Fonda, obavlja veštačenje o radnoj sposobnosti, telesnom oštećenju, potrebi za negom i pomoći i drugim činjenicama od značaja za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obavlja veštačenje po međunarodnim ugovorima, obavlja poslove funkcionalne dijagnostike i druge poslove.
Direktor Sektora dr Aleksandar Milošević, tel. 206-1107, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor za finansijske poslove – obavlja poslove finansijskog poslovanja Fonda, u saradnji sa Direkcijom Pokrajinskog fonda, priprema predlog finansijskog plana u saradnji sa Direkcijom Pokrajinskog fonda, izrađuje izveštaje, analize i informacije o finansijskom poslovanju Fonda, vrši statistička i druga istraživanja, isplatu penzija, prenos sredstava poslovnim bankama, Pokrajinskom fondu, Službi Direkcije Fonda i filijalama i obavlja ostale poslove.
Direktor Sektora Ivan Mimić, tel. 206-1106, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor za pravne i opšte poslove – zastupa Fond pred nadležnim sudovima u sporovima za naknadu štete, u imovinsko pravnim sporovima, obavlja odgovarajuće opšte, pravne i normativne poslove Fonda i poslove pravnog prometa, priprema predlog Statuta i drugih opštih akata za organe Fonda, poslove javnih nabavki, poslove u vezi sa ostvarivanjem prava iz radnih i stambenih odnosa zaposlenih u Fondu, vrši prepis, pripremu za štampu, štampanje i umnožavanje materijala, poslove opšte pisarnice i kurirske poslove, poslove tehničkog održavanja i održavanja čistoće poslovnog prostora, zaštite na radu, protivpožarne zaštite i opštenarodne odbrane i druge poslove.
Direktor Sektora Branimir Alinčić, tel. 206-1104, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor informacionih tehnologija – obavlja poslove elektronske obrade podataka za matičnu evidenciju osiguranika i korisnika prava u jedinstvenom informacionom sistemu, prati razvoj informacionih tehnologija i predlaže investiciona ulaganja za modernizaciju i razvoj, obavlja poslove obračuna i štampanja prvostepenih rešenja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja preko filijala, obradu podataka za potrebe finansijske službe Fonda, poslove pripreme, ažuriranja, obračuna i štampanja uputnica i spiskova za isplatu penzija, izrade statističko-analitičkih tabela, mikrofilmovanje dokumentacije, obračun zarada za zaposlene i druge poslove.
Direktor Sektora Radojla Čolović, tel. 206-1200, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor za odnose s javnošću – obavlja poslove distribucije informacija prema javnosti, održava saradnju s medijima, prati i unapređuje kvalitet usluga koje se pružaju građanima, razvija internu komunikaciju u Fondu, prezentuje Fond na adekvatan i organizovan način, pruža tačne informacije i čuva ugled Fonda u javnosti, organizuje sednice Upravnog i Nadzornog odbora, priprema materijale i zapisnike za rad organa Fonda, obavlja poslove po pritužbama i predstavkama građana, održava kontakte s javnošću kroz funkcionisanje govornog automata i korporativne elektronske adrese, priprema liflete i obavlja druge poslove.
Direktor Sektora Jelica Timotijević, tel. 206-1193, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sektor za internu reviziju – obavlja internu reviziju poslovnih sistema i podsistema, programa, aktivnosti i procedura u Fondu u skladu sa usvojenim strateškim i godišnjim planom rada, vrši proveru primene zakona, podzakonskih akata, ugovora, internih pravila i procedura, poštovanja pravila interne kontrole, vrši ocenu sistema internih kontrola i uspešnosti funkcionisanja sistema i procesa, daje preporuke za njihovo poboljšanje i preduzimanje korektivnih aktivnosti, sačinjava izveštaje o radu, pruža savetodavne usluge iz svoje nadležnosti.
Direktor Sektora Nada Metikoš, tel. 206-1276,
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
2. Služba Direkcije Fonda u Prištini
Dušan Kadić, direktor
Bulevar umetnosti 10
11070 Novi Beograd
011/2017-162
Služba Direkcije Fonda u Prištini funkcioniše po Odluci o privremenoj nadležnosti za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za osiguranike i lica sa područja AP Kosovo i Metohija („Službeni glasnik RS”, broj 36/07).
Pokrajinski fond osnovan je Zakonom o utvrđivanju određenih nadležnosti Autonomne Pokrajine („Službeni glasnik RS”, broj 6/02, 10/07 - dr. zakon, 59/09 – dr. zakon i 99/09) kao organizaciona jedinica Fonda.
Pokrajinski fond: priprema i izrađuje materijal za pregovore sa inostranim nosiocima penzijskog i invalidskog osiguranja; obavlja poslove dijagnostike i provere medicinske dokumentacije; obavlja poslove u vezi sa stažom osiguranja sa uvećanim trajanjem, poslove u vezi sa obezbeđivanjem društvenog standarda korisnika prava; vrši statistička i druga istraživanja u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja; ostvaruje saradnju sa nadležnim pokrajinskim organom, naročito u pogledu razmene podataka i iskustava, kao i sa savezima penzionera i savezima sindikata obrazovanim na nivou Autonomne Pokrajine.
Direktor Pokrajinskog fonda učestvuje u radu Upravnog odbora Republičkog fonda, bez prava odlučivanja. Direktor Pokrajinskog fonda imenuje direktore filijala Republičkog fonda koje su organizovane na teritoriji Autonomne Pokrajine; donosi rešenja u drugom stepenu o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja; vrši prijem, postavljenja i odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih u Pokrajinskom fondu, u skladu sa Zakonom i opštim aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Fondu; predlaže direktoru izmenu opštih akata Fonda; vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom, aktima Upravnog odbora i direktora Fonda.
Pokrajinski fond, u skladu sa Zakonom i Statutom, ima podračun preko koga se vrše uplate i isplate sredstava Republičkog fonda na teritoriji Autonomne Pokrajine.
Filijale Fonda:
Poslovnu mrežu Fonda čini 35 filijala, 13 službi filijala i 121 ispostava, lociranih po celoj Srbiji.
Radno vreme filijala s korisnicima je svakog radnog dana od 8 do 15 časova, a u Filijali za grad Beograd i Filijali Kragujevac ponedeljkom je produžen rad šaltera do 18 časova.
Fondom upravljaju predstavnici osiguranika, poslodavaca i korisnika prava.
Organi Fonda su: Upravni odbor, Nadzorni odbor i direktor Fonda.
Upravni odbor Fonda ima 21 člana – predstavnika osiguranika, poslodavaca i korisnika prava. Članovi Upravnog odbora imenuju se na četiri godine. Predsednika i zamenika predsednika bira i razrešava Upravni odbor na dve godine, naizmenično od predstavnika osiguranika, korisnika, odnosno poslodavaca, a uz saglasnost Vlade Republike Srbije.
Upravni odbor: vodi poslovnu politiku Fonda radi obezbeđivanja sredstava za funkcionisanje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja; donosi Statut i druge opšte akte Fonda; donosi akte o organizaciji Fonda; utvrđuje osnovice za plaćanje doprinosa za pojedine kategorije osiguranika, uz saglasnost Vlade Republike Srbije; donosi finansijski plan i godišnji obračun Fonda, srednjoročni i godišnje programe rada; odlučuje o poslovanju Fonda; sprovodi konkurs o imenovanju direktora Fonda; usvaja Izveštaj o poslovanju Fonda; odlučuje o ulaganjima sredstava Fonda, pod uslovom da su izmirene obaveze za namene određene Zakonom, radi ostvarivanja dobiti; odlučuje o poveravanju upravnih, analitičkih, finansijskih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova drugim fondovima, odnosno organizacijama, kao i obavljanju tih poslova za druge fondove, odnosno organizacije; donosi poslovnik o svom radu; predlaže akt o utvrđivanju profesionalnih bolesti, telesnih oštećenja i poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem; odlučuje o drugim pitanjima i obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda.
Upravni odbor podnosi izveštaj o poslovanju Fonda Vladi Republike Srbije, najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu. Vlada Republike Srbije daje saglasnost na Statut Fonda i godišnji Program rada Fonda.
Ovlašćenja i dužnosti predsednika Upravnog odbora utvrđeni su članom 17 Statuta Fonda („Sl. glasnik RS“, br. 31/08, 37/08 - ispravka): predstavlja Upravni odbor, saziva sednice Upravnog odbora, predlaže dnevni red i predsedava sednicama, pokreće raspravu o određenim pitanjima iz nadležnosti Upravnog odbora, potpisuje akte koje donosi Upravni odbor, potpisuje ugovor o radu sa direktorom Fonda i direktorom Pokrajinskog fonda, obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda.
Predsednik Upravnog odbora Fonda je Slavica Savić (Savez samostalnih sindikata Srbije), zamenik predsednika je prof. dr Slavenko Grgurović (Unija poslodavaca Srbije), a članovi Upravnog odbora su:
Mr Milan Grujić (Savez samostalnih sindikata Srbije), dr Milorad Mijatović (Savez samostalnih sindikata Srbije), Zlata Zec (Ujedinjeni granski sindikati "Nezavisnost"), Zoran Ilić (Ujedinjeni granski sindikati "Nezavisnost"), čeka se imenovanje dva predstavnika Vlade, Dragan Marjanović (Unija poslodavaca Srbije), Dragoljub Rajić (Unija poslodavaca Srbije), Miljana Stojšić-Stojanovska (Unija poslodavaca Srbije), dr Zoran Stojković (Unija poslodavaca Srbije), Slavko Novaković (Unija poslodavaca Srbije), Vladanka Miskin (Savez penzionera Srbije), Dragoslav Đukanović (Savez penzionera Srbije), Timotije Nikolić (Savez penzionera Srbije), Slobodan Đurđević (Savez penzionera Srbije), Zoran Jevtić (Savez penzionera Srbije), Dragoljub Aćimović (Savez penzionera Srbije), ing. Petar Mitrović (Udruženje penzionera Srbije "Nezavisnost"), čeka se imenovanje predstavnika Udruženja poljoprivrednika.
Nadzorni odbor ima sedam članova.
Članovi Nadzornog odbora Fonda imenuju se na vreme od četiri godine. Predsednika i zamenika predsednika Nadzornog odbora bira i razrešava Nadzorni odbor, i to naizmenično od predstavnika osiguranika i korisnika prava.
Nadzorni odbor Fonda: vrši nadzor nad finansijskim poslovanjem Fonda; vrši uvid u sprovođenje zakona i drugih propisa u vezi sa finansijskim poslovanjem Fonda; vrši uvid u sprovođenje odluka Upravnog odbora; obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda; najmanje jednom godišnje podnosi izveštaj o finansijskom poslovanju Fonda Vladi Republike Srbije.
Nadzorni odbor podnosi tromesečno izveštaj o svom radu Upravnom odboru Fonda.
Predsednik Nadzornog odbora Fonda je Milena Ćorilić (Savez penzionera Srbije), zamenik predsednika je Dragan Milanović (Ujedinjeni granski sindikati „Nezavisnost”), a članovi Nadzornog odbora su: Blažo Milosavljević (Savez samostalnih sindikata Srbije), Mirjana Veber (Unija poslodavaca Srbije), dr Zoran Punoševac (Unija poslodavaca Srbije), mr Vlаdаn Atаnаsijević (Vlаdа Republike Srbije), čeka se imenovanje predstavnika Udruženja poljoprivrednika.
Direktor Fonda je Dragana Kalinović.
Ovlašćenja i dužnosti direktora Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrđeni su članom 167, stav 1 i 3 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/03...107/09) i članom 25 Statuta Fonda.
Direktor Fonda organizuje rad i poslovanje u Fondu i odgovara za zakonitost rada u Fondu; predstavlja i zastupa Fond; izvršava odluke Upravnog odbora Fonda; donosi akt o organizaciji i sistematizaciji zaposlenih u Fondu, uz saglasnost Upravnog odbora; rukovodi radom zaposlenih u Fondu; vrši naredbodavne funkcije za izvršavanje finansijskog plana Fonda; predlaže opšta akta koja donosi Upravni odbor Fonda; sprovodi odluke i druga opšta akta koja donose Upravni i Nadzorni odbor Fonda; donosi opšta akta u skladu sa Zakonom i Statutom; odlučuje o privremenom plasmanu slobodnih sredstava u skladu sa Zakonom; donosi rešenje o usklađivanju vrednosti opšteg boda, rešenje o usklađivanju penzija i novčanih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja, rešenje o određivanju osnovica osiguranja na koje se obračunava i plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica uključena u obavezno osiguranje, rešenje o prethodnom usklađivanju penzija za određene kategorije osiguranika, rešenje o visini naknade pogrebnih troškova; koordinira rad Direkcije Fonda i Pokrajinskog fonda; odlučuje o zasnivanju radnog odnosa, kao i o pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih u Fondu; obezbeđuje ostvarivanje javnosti rada Fonda i vrši druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Fonda.
Direktora Fonda, po sprovedenom konkursu, imenuje Upravni odbor Fonda, uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srbije, na period od četiri godine. Direktor Fonda istovremeno je i direktor stručne službe Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Ovlašćenja i dužnosti direktora Pokrajinskog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrđena su članom 167, stav 4 i 5 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i čl. 26 Statuta Fonda: učestvuje u radu Upravnog odbora, bez prava odlučivanja; imenuje direktore filijala Republičkog fonda koje su obrazovane na teritoriji Autonomne Pokrajine; odlučuje u drugom stepenu i u postupku revizije prvostepenih rešenja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja; odlučuje o zasnivanju radnog odnosa, kao i o pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih u Pokrajinskom fondu u skladu sa opštim aktima Fonda; podnosi inicijativu direktoru Fonda za izmenu opštih akata Fonda; obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima Fonda.
Prema članu 51 Statuta Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje („Sl. glasnik“ 31/08, 37/08-ispravka), javnost rada Fonda ostvaruje se pružanjem informacija osiguranicima i korisnicima u vezi sa pravima iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i organima i organizacijama zainteresovanim za rad Fonda.
Sednice Upravnog odbora Fonda su otvorene za medije, osim ako se radi o pitanjima za koja Upravni odbor odluči da se rasprava i odlučivanje obavlja bez prisustva javnosti.
Javnost rada se ostvaruje putem sredstava javnog informisanja, održavanjem konferencija za novinare, objavljivanjem akata u skladu sa Zakonom i ovim statutom, predstavljanjem Fonda na internetu, saopštenjima za javnost i drugim informacijsko-telekomunikacionim sredstvima.
Informacije o sednicama organa upravljanja Fondom i akreditacije novinara, kao i svi ostali kontakti s medijima, za koje je ovlašćeno lice Jelica Timotijević, direktor Sektora za odnose s javnošću, realizuju se preko ovlašćenog organizacionog dela:
Sektor za odnose s javnošću
Dr Aleksandra Kostića 9, Beograd
tel. 011/206-1193
faks 011/206-1277
e-mail:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Ovlašćeno lice za prijem pritužbi i predstavki građana, kao i za postupanje po zahtevima za pristup informacijama od javnog značaja, jeste Dušanka Komnenić, samostalni stručni saradnik, tel. 011/206-1344, elektronska adresa Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili
Sektor za odnose s javnošću
Dušanka Komnenić, Odeljenje za internu komunikaciju
Dr Aleksandra Kostića 9
11000 Beograd
Pitanja u pisanoj, telefonskoj ili elektronskoj formi odnose se na ostvarivanje osnovnih prava građana iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, i to najčešće: pravo na starosnu penziju, pravo na porodičnu penziju, pravo na invalidsku penziju, prava po međunarodnim konvencijama, pravo na naknade (za tuđu pomoć i negu, za pogrebne troškove).
Osim osnovnih prava, posebno interesovanje građana je za uvid u predmet, odnosno kretanje predmeta koji je u postupku, informacije iz oblasti matične evidencije, samostalna uplata doprinosa po članu 15 Zakona, kao i opšte pravne pouke, rokovi, isplate penzija, osnovice osiguranja, procedure i sl.
Najzastupljeniji način komunikacije s građanima je elektronski, zatim pisane predstavke i telefonski upiti ili predstavke.
Tokom 2010. elektronski je prosleđeno i odgovoreno na više od 7.500 pitanja, na 1.100 predstavki i pritužbi, na 609 predstavki upućenih na ime direktora Fonda, na 60 predstavki upućenih predsedniku ili članovima Upravnog odbora, kao i na brojna pitanja upućena Fondu preko medija.
Fondu je, tokom 2010. godine, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, upućeno 16 zahteva (od čega je po 10 postupljeno, a šest rešenjem odbijeno) i 17 žalbi upućenih povereniku koje su u vezi sa postupkom ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja a po kojima nije odgovoreno u roku, već naknadno po žalbama. Osim toga, bilo su i dva rešenja koja je poverenik doneo sa nalogom da podnosiocima zahteva dostavimo tražene informacije u vezi sa ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Tokom 2010. godine Fondu su prosleđena 183 podneska od zaštitnika građana i po svakom je postupljeno u zakonskom roku.
Pravilnikom o organizaciji Fonda („Službeni glasnik RS“, br. 29/08) uređeni su nadležnosti, nazivi i rukovođenje organizacionim jedinicama Fonda.
1. Direkcija Fonda:
2. Služba Direkcije Fonda u Prištini:
3. Direkcija Pokrajinskog fonda:
4. Filijala:
5. Služba filijale:
6. Ispostava:
Obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje se ostvaruje po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Osiguranici zaposleni, u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jesu:
Osiguranici samostalnih delatnosti su:
Osiguranici poljoprivrednici su:
Svojstvo osiguranika stiče se danom početka, a prestaje danom prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja ugovorenih poslova. Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovu prijave na osiguranje, odnosno odjave sa osiguranja, u skladu sa ovim Zakonom. Svojstvo osiguranika ne može se steći pre navršenih 15 godina života.
Lica koja nisu obavezno osigurana, u smislu ovog Zakona, mogu se uključiti u obavezno osiguranje i obezbediti prava iz ovog osiguranja pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim Zakonom. Svojstvo osiguranika u ovom smislu stiče se danom podnošenja zahteva, a pre tog dana samo na izričit zahtev lica, i to najviše 30 dana pre podnošenja zahteva, i prestaje danom za koji se lice u zahtevu opredeli.
Lice koje ispunjava uslove za sticanje prava na starosnu penziju, kao i korisnik starosne penzije ne mogu steći svojstvo osiguranika iz člana 15 Zakona, s obzirom da su ispunili uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno ostvarili to pravo.
Korisnik invalidske penzije može steći svojstvo osiguranika iz člana 15 Zakona, ako mu je staž osiguranja navršen u tom svojstvu potreban za ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju, pri čemu za vreme trajanja takvog osiguranja ne treba obustavljati isplatu invalidske penzije.
Invalidno dete kome je status utvrđen po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su važili do 31. 5. 1992. godine, kao i invalidno dete kome je taj status utvrđen po propisima o razvrstavanju dece ometene u razvoju, može steći svojstvo osiguranika iz člana 15 Zakona za slučaj starosti, a za slučaj invalidnosti samo ako se u postupku utvrdi da kod njega nije postojao potpuni gubitak radne sposobnosti pre dana za koji se u zahtevu opredelilo za uključenje u obavezno osiguranje. To znači da za invalidno dete, pre donošenja odluke po zahtevu, treba pribaviti nalaz, ocenu i mišljenje organa veštačenja o tome da li postoji potpuni gubitak radne sposobnosti i ako postoji, od kada i u zavisnosti od toga doneti odluku o svojstvu osiguranika po članu 15 Zakona. Ovaj postupak se ne sprovodi za invalidno dete kome je po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su važili do 31. 5. 1992. godine, utvrđeno pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Ako invalidno dete, zatečeni korisnik prava na novčanu naknadu za pomoć i negu, stekne svojstvo osiguranika po članu 15 Zakona, ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu iz člana 244 Zakona, kao osiguranik.
... i druga interna akta kojima se reguliše poslovanje Fonda.
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:
Penzije i naknade se usklađuju dva puta godišnje, od isplate za april i isplate za oktobar.
1. Starosna penzija
Starosnu penziju u 2012. godini mogu ostvariti:
pripadnici oba pola, bez obzira na starost, sa 45 godina staža osiguranja.
Radnicima koji su imali beneficirani staž starosna granica se u 2012. godini snižava do 53 godine i osam meseci, a ako su radili na mestima na kojima se 12 meseci rada računa kao 18 meseci staža, do 50. godine života, i to:
2. Invalidska penzija
Invalidska penzija može se ostvariti kada se utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti do godina života potrebnih za ostvarivanje prava na starosnu penziju:
Izuzetak su osiguranici kod kojih je invalidnost nastala pre 30. godine života:
Zakon propisuje kontrolni pregled u roku do tri godine, izuzetak su stariji od 58 godina i oni čije dijagnoze ne ukazuju da će radna sposobnost biti poboljšana. Zahtev za kontrolu šalje se po službenoj dužnosti, uz poziv i obaveštenje koju dokumentaciju treba pripremiti. Ukoliko se lice ne odazove pozivu ili neopravdano izostane, obustavlja se isplata penzije.
3. Porodična penzija
Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice posle smrti korisnika starosne ili invalidske penzije, odnosno umrlog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili je ispunio uslove za invalidsku penziju. Ukoliko je uzrok smrti povreda na radu ili profesionalno oboljenje, članovi porodice stiču pravo na penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža tog lica.
Bračni drug ima pravo na porodičnu penziju u 2012. godini:
Bračni drug može da koristi porodičnu penziju uz dete, koje je korisnik porodične penzije, ako vrši roditeljske dužnosti prema njemu. Takođe, ako u roku od godinu dana posle smrti supružnika postane potpuno nesposoban/a za rad.
Razvedeni bračni drug ima pravo na porodičnu penziju ako mu je sudskom presudom dodeljeno izdržavanje, za onoliko vremena koliko je u presudi naznačeno.
Ako je umrli osiguranik ili umrli korisnik starosne ili invalidske penzije u trenutku zaključenja braka navršio 65 godina života (muškarac), odnosno 60 (žena), bračni drug može steći pravo na porodičnu penziju pod uslovom da imaju zajedničko dete ili da je brak trajao najmanje dve godine.
Deca imaju pravo na porodičnu penziju:
Pravo na porodičnu penziju detetu može biti produženo zbog nesposobnosti za samostalan život i rad, privremeno ili trajno, ako se o tome izjasni nadležni organ veštačenja.
Ukoliko penziju ostvaruje više članova porodice, iznos se određuje od penzije koju bi pokojnik imao u momentu smrti, i to:
Deci bez oba roditelja pripada, pored porodične penzije po jednom roditelju, i porodična penzija po drugom roditelju, kao jedna penzija čiji iznos ne može preći najviši iznos penzije određen Zakonom.
Članovi šire porodice – roditelji, braća, sestre i druga deca mogu ostvariti pravo, ako ih je pokojnik do svoje smrti izdržavao i ako je preostao iznos njegove penzije posle ostvarivanja prava članova uže porodice.
Ako pravo na porodičnu penziju imaju bračni drug i razvedeni bračni drug umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, određuje se jedna porodična penzija u visini koja pripada za jednog člana porodice i deli se u jednakim iznosima.
4. Telesno oštećenje
Telesno oštećenje postoji kad kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost organa ili delova tela, što otežava normalnu aktivnost organizma i iziskuje veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.
Novčanu naknadu za telesno oštećenje mogu ostvariti osiguranici pod uslovom da organ veštačenja oceni da podnosilac zahteva ispunjava zakonske uslove. Pravo na novčanu naknadu po osnovu telesnog oštećenja može se ostvariti samo ako je uzrok nastanka oštećenja nesreća na poslu ili profesionalno oboljenje.
Osiguranik kod koga telesno oštećenje prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnom bolešću iznosi najmanje 30 odsto, stiče pravo na novčanu naknadu.
Telesna oštećenja razvrstavaju se prema težini u osam stepeni, i to:
| STEPEN | PROCENAT TELESNOG OŠTEĆENJA |
| 1. | 100% |
| 2. | 90% |
| 3. | 80% |
| 4. | 70% |
| 5. | 60% |
| 6. | 50% |
| 7. | 40% |
| 8. | 30% |
Osiguranici sa telesnim oštećenjem preko 70 odsto imaju pravo na staž sa uvećanim trajanjem (godina se računa kao 15 meseci) samo dok rade sa ovako utvrđenim telesnim oštećenjem, bez obzira na uzrok njegovog nastanka.
5. Pomoć i nega drugog lica
Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica ima osiguranik ili korisnik penzije, kome je zbog prirode i težine stanja povrede ili bolesti utvrđena potreba za pomoći i negom za obavljanje radnji radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba.
Potreba za pomoći i negom drugog lica postoji kod lica koje je nepokretno, ili koje zbog težine i prirode trajanja bolesti i bolesnog stanja nije sposobno da se samostalno kreće ni u okviru stana uz upotrebu odgovarajućih pomagala, niti da se samo hrani, svlači, oblači i da održava osnovnu ličnu higijenu, kod slepog lica koje je izgubilo osećaj svetlosti sa tačnom projekcijom i kod lica koje postiže vid sa korekcijom do 0,05.
6. Pravo na naknadu pogrebnih troškova
U slučaju smrti korisnika penzije, licu koje je snosilo troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova.
Naknada pogrebnih troškova pripada u visini jedne i po prosečne penzije u Fondu u prethodnom kvartalu, u odnosu na dan smrti korisnika.
Osim ostvarivanja osnovnih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u Fondu građani dobijaju i listinge o plaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, potvrde o životu, potvrde o stažu za upis akcija, listinge za vize, potvrde invalidnih lica za uvoz automobila i sl.
Sve usluge dobijaju se na šalterima filijala i za građane su besplatne.
Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se pokreće na zahtev osiguranika, u filijali koja je nadležna po mestu poslednjeg osiguranja, odnosno u filijali gde podnosilac zahteva ima prebivalište (pod uslovom da je od prestanka osiguranja proteklo više od 12 meseci). Zahtev, s potrebnom dokumentacijom, podnosi se na propisanom obrascu, koji se može dobiti na šalteru filijale, a može se naći i na sajtu Fonda www.pio.rs/sr/lt/obrasci. Na obrascu zahteva za svaku vrstu prava nabrojana su dokumenta koja bi trebalo priložiti pri podnošenju zahteva.
Zahtev, s potrebnom dokumentacijom, može se predati na pisarnici nadležne filijale ili poslati poštom. Ako se zahtev podnosi prvi put, formira se predmet (dosije) i dodeljuje broj tog dosijea. Ako već postoji predmet, zahtev se ulaže u spise postojećeg predmeta i prosleđuje radniku za vođenje postupka. Podnosiocu zahteva koji direktno preda dokumentaciju na pisarnici izdaje se potvrda, kao dokaz da je dokumentacija primljena, sa upisanim datumom predaje i brojem pod kojim je zaveden predmet. U zavisnosti od vrste prava za koju se podnosi zahtev, predmet se može proslediti službi ovlašćenoj za vođenje postupka ili Sektoru za medicinsko veštačenje. Po sprovedenom postupku i donetom nacrtu rešenja, predmet se upućuje na prethodnu kontrolu. Nakon izvršene kontrole i potpisa rukovodioca, spisi predmeta se dostavljaju pisarnici, koja stavlja pečat na doneto rešenje i dostavlja ga podnosiocu zahteva, kao i ostalim službama navedenim u dostavnoj naredbi.
Ukoliko je podnosilac zahteva nezadovoljan dobijenim rešenjem, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rešenja (u svakom rešenju postoji tzv. pouka o pravnom leku). Žalba se podnosi u pisanoj formi filijali koja je donela rešenje, i to direktno na šalteru ili poštom, kao preporučena pošiljka. Prvostepeni organ ispituje da li je žalba dopuštena, blagovremena i izjavljena od ovlašćenog lica, pa ako utvrdi da nije - odbacuje žalbu. Ukoliko je žalba dopuštena, blagovremena i izjavljena od ovlašćenog lica, prosleđuje je drugostepenom organu na dalji postupak i odluku.
Rešenjem drugostepenog organa žalba može biti odbijena, usvojena ili delimično usvojena. Drugostepeni organ obično nalaže dalje radnje i postupak prvostepenom organu ili, ređe, sam meritorno odlučuje o pravu. Spisi predmeta žalioca se vraćaju nadležnoj filijali, pri čemu je prvostepeni organ dužan da u skladu sa drugostepenim rešenjem donese odgovarajuće rešenje u prvom stepenu.
Ostvarivanje prava po zahtevu osiguranika za ocenu invalidnosti
Prvostepeni postupak: osiguranik podnosi zahtev za ostvarivanje nekog od prava u najbližoj filijali po mestu prebivališta ili u filijali na teritoriji gde je imao poslednje osiguranje (npr. osiguranik živi u Beogradu, a radi u Kragujevcu, u tom slučaju zahtev podnosi u Filijali Fonda PIO u Kragujevcu). Prilikom podnošenja zahteva potrebno je da osiguranik dostavi originalnu medicinsku dokumentaciju ili overene fotokopije, Obrazac br. 1 popunjen pisaćom mašinom ili kompjuterski (za ostvarivanje prava na invalidsku i porodičnu penziju), poslednji ček od penzije (za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tuđu pomoć i negu). Nakon podnošenja zahteva u filijali se formira predmet sa navedenom dokumentacijom i prosleđuje Sektoru za medicinsko veštačenje radi veštačenja. Kada predmet stigne u Sektor za medicinsko veštačenje određuje se po medicinskoj dokumentaciji lekarska specijalnost kojoj će predmet pripasti, tzv. trijaža predmeta (postoje tri grupe: neuropsihijatrijska, internistička i hirurško-ortopedska). Nakon trijaže predmet se šalje na stručnu obradu gde se vrši priprema predmeta za veštačenje, zatim se predmet šalje u proceduru za pozivanje. Za osiguranike koji su teško bolesni ili nepokretni (nisu u mogućnosti da se odazovu pozivu) može se obaviti kućna poseta (dolazak lekara veštaka na adresu osiguranika radi pregleda). Lekar veštak u postupku veštačenja može po potrebi osiguranika uputiti u Odeljenje za funkcionalnu dijagnostiku radi obavljanja dodatnih specijalističkih pregleda u zavisnosti od oboljenja osiguranika. Nakon završenog pregleda i izrade nalaza, ocene i mišljenja, predmet se prosleđuje Odeljenju za kontrolu nalaza gde se vrši provera nalaza, mišljenja i ocene i celokupne medicinske dokumentacije u predmetu i ukoliko lekar u kontroli nalaza nema primedbi na nalaz, ocenu i mišljenje, daje se saglasnost i predmet se vraća nadležnoj filijali radi izrade rešenja.
Drugostepeni postupak: veštačenje se obavlja po žalbi osiguranika na odluku prvostepenog organa veštačenja na sličan način kao i u prvostepenom postupku. Žalba se izjavljuje nadležnoj filijali i predmet se prosleđuje Direkciji Fonda na drugostepeni postupak. Postupak veštačenja je isti, s tim što lekar veštak u drugostepenom postupku može u određenim slučajevima veštačenje da obavi bez neposrednog pregleda osiguranika (rešavanje po razmotrenju postojeće dokumentacije u predmetu), što znači da nije u obavezi da pozove osiguranika na pregled.
Sektor za medicinsko veštačenje vrši veštačenje za potrebe centara za socijalni rad. Postupak ostvarivanja prava preko centra za socijalni rad je isti kao i postupak za ostale osiguranike koji se pokreće preko filijala Fonda.
U toku 2010. godine Sektor za medicinsko veštačenje započeo je rad u Nacionalnoj službi za zapošljavanje u okviru projekta profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Veštačenje obavljaju lekari veštaci Sektora za medicinsko veštačenje u prostorijama Nacionalne službe za zapošljavanje u Beogradu i u filijalama NSZ u Srbiji.
U osnovnoj delatnosti – ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja – postignuto je značajno poboljšanje efikasnosti, naročito u prvostepenom postupku. U 2010. godini bilo je za rešavanje u prvostepenom postupku 627.227 zahteva, od čega je rešeno 558.377 zahteva, odnosno 89 odsto, a nerešeno je ostalo 68.850 zahteva, odnosno 11% zahteva (u 2009. godini – 18,85% zahteva je ostalo nerešeno, na kraju 2008. godine 136.055 zahteva je ostalo nerešeno). U zakonskom roku do 60 dana rešeno je 367.697 zahteva, odnosno 66 odsto. U filijalama Direkcije Fonda, u 2010. godini, primljeno je u rad 382.541 zahtev, što sa prenetim zahtevima iz 2009. godine od 99.829, čini ukupno 482.370 zahteva za rešavanje. Od ukupnog broja zahteva u 2010. godini rešeno je 433.653 zahteva, odnosno 90%, a ostalo je nerešeno 48.717, odnosno 10% zahteva. U filijalama Pokrajinskog fonda, u 2010. godini, primljeno je u rad 121.462 zahteva, što sa prenetim zahtevima iz 2009. godine od 23.395, čini ukupno 144.857 zahteva za rešavanje. Od ukupnog broja zahteva u 2010. godini rešeno je 124.724 zahteva, odnosno 86%, a ostalo je nerešeno 20.133, odnosno 14% zahteva.
U drugostepenom postupku bilo je 30.580 žalbi, od kojih je 80 odsto rešeno u toku godine. U 2010. godini po žalbi primljeno je u rad ukupno 26.892 predmeta. Iz 2009. godine ostalo je nerešeno po žalbi 3.688 predmeta, tako da je u 2010. godini za rešavanje bilo ukupno 30.580 predmeta. Tokom 2010. godine u postupku po žalbi doneto je 24.387 rešenja, a ostalo je nerešeno 6.193 predmeta, odnosno 20,2% predmeta (u 2009 godini - 11%), od čega je 3.854 predmeta upućeno drugostepenom organu veštačenja radi davanja nalaza, mišljenja i ocene, pa iz tog razloga nije ni moglo biti odlučeno po svim žalbama. U 2010. godini je 25,76% žalbi rešeno u zakonskom roku od dva meseca (u 2009. godini - 70%). U Direkciji Fonda u drugostepenom postupku po žalbi primljeno je u rad ukupno 21.231 predmet. Iz 2009. godine ostalo je nerešeno po žalbi 2.777 predmeta, tako da je u 2010. godini za rešavanje bilo ukupno 24.008 predmeta. Tokom 2010. godine u postupku po žalbi doneto je 19.075 rešenja, a ostalo je nerešeno 4.933 predmeta, odnosno 20,5% predmeta (u 2009. godini - 11%). U 2010. godini je 19,9% žalbi rešeno u zakonskom roku od dva meseca (u 2009. godini – 62,9%). Povećani broj nerešenih predmeta posledica je smanjenog broja izvršilaca u Odeljenju za penzijsko i invalidsko osiguranje u Direkciji Fonda za 37%, usled sprovođenja socijalnog programa krajem 2009. godine. U Direkciji Pokrajinskog fonda, u drugostepenom postupku po žalbi primljeno je u rad ukupno 5.661 predmet. Iz 2009. godine ostalo je nerešeno po žalbi 911 predmeta, tako da je u 2010. godini za rešavanje bilo ukupno 6.572 predmeta. Tokom 2010. godine u postupku po žalbi doneto je 5.312 rešenja, a ostalo je nerešeno 1.206 predmeta, odnosno 18,3% predmeta (u 2009 godini – 10,9%). U 2010. godini je 50% žalbi rešeno u zakonskom roku od dva meseca (u 2009. godini – 99,5%).
Revizija rešenja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2010. godini obuhvatila je ukupno 17.412 rešenja (u Direkciji Fonda – 4.914 rešenja, u Direkciji Pokrajinskog fonda – 12.498 rešenja), a poništena su ukupno 343 prvostepena rešenja (u Direkciji Fonda 166 rešenja, u Direkciji Pokrajinskog fonda 177 rešenja), odnosno 1,96%, od ukupno pregledanog broja rešenja, za razliku od 2009. godine kada je bilo 1,51% (u Direkciji Fonda 3,38% od ukupno pregledanog broja rešenja, za razliku od 2009. godine, kada je bilo 1,64%, u Direkciji Pokrajinskog fonda 1,41%, od ukupno pregledanog broja rešenja, za razliku od 2009. godine kada je bilo 1,39%). Dato je ukupno 73 primedbe (u Direkciji Fonda 73 primedbe, u Direkciji Pokrajinskog fonda nije data nijedna pisana primedba), odnosno 1,49% od ukupno pregledanog broja rešenja. U vršenju službenog nadzora, revizije i preventivne ocene zakonitosti rešenja koje su u toku 2010. godine dostavile filijale, ukupno je pregledano još 1.065 rešenja (u Direkciji Fonda pregledano 851 rešenje, u Direkciji Pokrajinskog fonda pregledano 214 rešenja), tako da ukupan broj pregledanih rešenja u Fondu iznosi 18.477 (u Direkciji Fonda 5.765, u Direkciji Pokrajinskog fonda 12.712).
U toku 2010. godine u Fondu je bilo ukupno 2.398 upravnih sporova, od kog broja je sudskom odlukom (presude, rešenja) okončano 848 upravnih sporova, a ostalo je nerešeno ukupno 1.550 upravnih sporova (u 2009. godini ostalo je ukupno nerešeno 1.020 upravnih sporova). Od ukupnog broja donetih sudskih odluka (848), protiv rešenja Fonda doneto je 650 sudskih presuda, u kojima su 493 tužbe odbijene, a 157 tužbi uvaženo (protiv rešenja Direkcije Fonda doneto je 427 presuda, od čega je 313 tužbi odbijeno, a 114 tužbi uvaženo, protiv rešenja Direkcije Pokrajinskog fonda donete su 223 presude, od čega je 180 tužbi odbijeno, a 43 su uvažene).
Poslovi u matičnoj evidenciji organizovani su u skladu sa potrebama uspostavljanja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, koja je počela da funkcioniše 1. oktobra 2010. godine. Još traju aktivnosti na nadgradnji i povećanju efikasnosti ove usluge. U radu na rešavanju o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja primenom međunarodnih ugovora, u 2010. godini bilo je 47.101 zahtev, od čega je rešeno 24.766 zahteva, odnosno 52,5 odsto. Poslovi interne kontrole u postupku ostvarivanja prava doprineli su podizanju odgovornosti svih organizacionih jedinica i zaposlenih pojedinačno, jer su kroz praćenje pravilnosti rada i preventivne reakcije obezbedili visok nivo zakonitog i pravilnog postupanja u svim poslovnim procesima.
Pregled uporednih podataka obavljenih poslova u 2010. i 2009. godini po kategorijama osiguranika:
| KATEGORIJA OSIGURANIKA | GODINA | M-1/M-2/M-3 | M-4/M-8 | UPIS STAŽA |
| Zaposleni | 2010. 2009. |
1.651.324 2.167.467 |
3.149.568 2.682.312 |
/ / |
| Samostalna delatnost | 2010. 2009. |
118.128 151.635 |
164.961 164.118 |
18.855 19.728 |
| Poljoprivrednici | 2010. 2009. |
60.838 87.374 |
136.025 197.293 |
4.192 5.024 |
U ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po međunarodnim ugovorima tokom 2010. godine, u prvostepenom postupku primljeno je 26.392 zahteva, što sa prenetim zahtevima iz 2009. godine od 21.709 zahteva ukupno čini 47.101 zahtev za rešavanje. Od ukupnog broja zahteva u 2010. godini broj rešenih zahteva je bio 24.766, dok je ostalo nerešenih 23.335 zahteva, što čini 49,5% zahteva (u 2009. godini je bilo 43,4%).
Ocena radne sposobnosti obavljala se u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i Pravilnikom o obrazovanju i načinu rada organa veštačenja, s tim što je poseban akcenat stavljen na preduzimanje mera i aktivnosti koje sprečavaju mogućnost zloupotrebe pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pre svega prava na invalidsku penziju. U prvostepenom postupku veštačenja u 2010. godini podneto je 97.962 zahteva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Iz 2009. godine preneto je 25.838 zahteva, tako da je za rešavanje bilo 123.800 zahteva. Od tog broja rešeno je 101.944 zahteva. Od 43.595 zahteva za ocenu radne sposobnosti usvojeno je 13.883 zahteva (potpuni gubitak radne sposobnosti ostvarilo 13.212 osiguranika, ranije utvrđenu II kategoriju invalidnosti ostvarilo je 128 osiguranika, produženo je i dalje pravo na preostalu radnu sposobnost kod 457 osiguranika, produžena je i dalje opasnost od nastanka invalidnosti kod 86 osiguranika). Odbijeno je 20.180 zahteva za ocenu radne sposobnosti, a za rešavanje u 2011. godini ostalo je 9.532 zahteva. Kontrolni pregled stečenih prava obavljen je kod 5.603 osiguranika, usvojeno je 5.182 zahteva, odbijen 421 zahtev, a ostalo za rešavanje u 2011. godini 950 zahteva. Od 23.470 zahteva za ocenu telesnog oštećenja, usvojeno je 12.267 zahteva, odbijeno je 9.117, dok je za rešavanje u 2011. godini ostalo 2.086 zahteva za ocenu telesnog oštećenja. Od 48.060 zahteva za ocenu tuđe pomoći i nege usvojeno je 23.150 zahteva, a odbijeno je 16.335. Ostalo je za rešavanje u 2011. godini 8.575 zahteva. U 2010. godini primljeno je 1.630 zahteva iz ostalih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a preneto iz 2009. godine 492 zahteva. Od 2.122 zahteva usvojeno je 988, odbijeno je 421, dok je za rešavanje u 2011. godini ostalo 713 zahteva.
U toku 2010. godine primljen je 4.781 zahtev za veštačenje po međunarodnim ugovorima, dok je iz 2009. godine preneto 714 zahteva, što ukupno čini 5.495 zahteva (usvojeno 3.091, odbijeno 1.514).
U drugostepenom postupku u toku 2010. godine primljeno je 18.465 žalbi na nalaz, mišljenje i ocenu prvostepenog organa veštačenja. Iz 2009. godine preneto je 2.557 žalbi, tako da je ukupno za rešavanje bilo 21.022 zahteva. U 2010. godini kod 15.591 osiguranika potvrđen je nalaz prvostepenog organa za veštačenje, dok je izmenjena odluka prvostepenog organa kod 2.062 osiguranika (potpuni gubitak radne sposobnosti ostvarilo je 664 osiguranika, ranije utvrđenu II kategoriju invalidnosti ostvarilo je pet osiguranika, produženo je i dalje pravo na preostalu radnu sposobnost kod 24 osiguranika, utvrđeno je da lečenje nije završeno kod 430 osiguranika, produžena je i dalje opasnost od nastanka invalidnosti kod devet osiguranika, pravo na telesno oštećenje ostvarilo je 440 osiguranika, tuđu pomoć i negu ostvarilo je 486 osiguranika, ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvarilo je 24 osiguranika).
U prvostepenom postupku veštačenja za potrebe centara za socijalni rad primljeno je u toku 2010. godine 17.634 zahteva, dok je iz 2009. godine preneto 6.939 zahteva, tako da je ukupno bilo za rešavanje 24.573 zahteva (pozitivno je rešeno 7.315, a negativno 8.423 zahteva). U drugostepenom postupku primljeno je 1.916 žalbi, dok je iz 2009. godine preneto 330, tako da je ukupno bilo za rešavanje u 2010. godini 2.246 žalbi (pozitivno rešeno 130, dok je 1.515 žalbi rešeno negativno).
Finansijski sektor je pratio sve promene koje su se desile u osnovnoj delatnosti Fonda, objedinjavao podatke i na takav način pružao neophodne i kvalitetne informacije o svim poslovnim procesima. Obradom finansijskih podataka i pravilnim analizama omogućeno je ekonomično i namensko trošenje sredstava. Vršena je redovna isplata penzija i naknada za sve korisnike. Prosečno, mesečno, isplaćivane su penzije za 1.616.339 korisnika, kao i za 92.942 korisnika naknade za telesno oštećenje, za 74.615 korisnika naknade za pomoć i negu drugog lica, dok je naknada za pogrebne troškove isplaćena za 71.697 umrlih korisnika penzije. Prosečna penzija u Fondu u 2010. godini za zaposlene iznosila je 21.790,00 dinara, za samostalne delatnosti 21.342,00 dinara i za poljoprivrednike 8.179,00 dinara. Vanredne aktivnosti Sektora u 2010. godini realizovane su kroz isplatu pomoći od 5.000,00 dinara penzionerima određenih kategorija, po odluci Vlade Republike Srbije, kao i četiri isplate jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima u Beogradu, po odluci Skupštine grada Beograda.
U okviru interne revizije finansijskog poslovanja Fonda, obavljena je kontrola pravilnosti isplate penzija i drugih prava, odnosno finansijskih dosijea korisnika prava, a preduzete su i mere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u radu, kao i za unapređenje sistema rada, odnosno kontrolnih postupaka i procedura.
Nastavljene su aktivnosti na povraćaju imovine Fonda, realizacijom postupaka po tužbama za utvrđivanje prava svojine na pojedinim rehabilitacionim centrima; postupak upisa nepokretne imovine Fonda u poslovne knjige je nastavljen (upisano je 35.000 kvadratnih metara), kao i utvrđivanje faktičkog sa zemljišno-knjižnim stanjem.
Pravni i opšti poslovi Fonda bili su koncentrisani na namensko i transparentno sprovođenje Plana javnih nabavki, prema potrebama i planiranim projekcijama. Posle zastoja početkom godine, 2010. godinu obeležilo je sprovođenje Programa rešavanja viška zaposlenih, po kome je broj zaposlenih smanjen za 12,6 odsto. Novi pristup poslu i prekomponovanje poslovnih procesa zahtevali su novi odnos zaposlenih prema radu, što je omogućeno adekvatnim i sveobuhvatnim programom edukacije kroz koji je prošao 2.051 zaposleni.
U oblasti informacionih tehnologija u cilju uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema, formirana je jedinstvena baza podataka matične evidencije na teritoriji cele Srbije, što će omogućiti kompletnu pretragu podataka, praćenje i kontrolu, kao i novi sistem jedinstvenog izveštavanja. Aktivnosti Fonda u oblasti informacionih tehnologija bile su u znaku stvaranja tehničkih predispozicija za funkcionisanje jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje. Za građane i poslodavce postavljeni su novi elektronski servisi preko sajta Fonda, čime je kontrolni postupak za M-4 prijave sveden na nekoliko minuta, a građanima omogućen virtuelni uvid u bazu matične evidencije Fonda. Veliki napredak je ostvaren u razvoju elektronske komunikacije i razmene podataka sa ostalim ustanovama obaveznog socijalnog osiguranja i institucijama s kojima se inače poslovni podaci razmenjuju. Da bi informaciona tehnologija mogla da pruži podršku svim poslovnim procesima u Fondu, s jedne strane, kao i da ostvari eksterne komunikacione veze, s druge strane, bile su neophodne određene nabavke hardvera, softvera i pratećih licenci, što je tokom 2010. godine delimično realizovano, jednim delom iz sopstvenih sredstava, a drugim delom iz sredstava opredeljenih preko Svetske banke.
Rezultat više od tri decenije mikrofilmovanja dokumentacije u Fondu je postojeća elektronska arhiva dokumenata, koju čini 150 miliona digitalnih slika i preko 40.000 mikrofilmskih rolni, odnosno oko 200 miliona analognih slika. U elektronski format potrebno je prevesti još 400 miliona papirne dokumentacije, za koju i dalje moramo koristiti eksterne usluge, jer nemamo dovoljno sopstvenih kapaciteta da ovaj posao u celini uradimo samostalno. Osim toga, zbog tendencije daljeg smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi, projektovanih troškova, nedostatka odgovarajućeg prostora i obima investicije u opremu, softver, repromaterijal i održavanje sistema, do sada je bilo neracionalno poslove mikrofilmovanja i skeniranja organizovati isključivo u okviru Fonda. U međuvremenu, Fond mora da posveti posebnu pažnju da sve do sada urađeno bude kompatibilno i upotrebljivo, da se dokumenti čuvaju i koriste na adekvatan način, kako se ne bi ugrozio kontinuitet rada institucije i da se izvrše blagovremene pripreme i neophodne radnje za samostalno obavljanje ovih poslova, kao i za upotrebu novih tehnologija čija primena tek predstoji – elektronska arhiva.
Puna javnost rada i transparentnost poslovnih aktivnosti Fonda obezbeđena je aktivnim i koordiniranim delovanjem funkcije odnosa s javnošću. Pre svega, građanima je prezentovana jasna i blagovremena informacija o svim pitanjima od značaja za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (preko obaveštenja, novina, sajta, lifleta, prezentacija, kroz pitanja i predstavke), a medijima pružena tačna i brza informacija iz rada Fonda. Prema analizi medijskih objava o Fondu u 2010. godini, vidi se da je od skoro 6.000 objava svega 1,6 odsto imalo negativnu konotaciju.
Ostali redovni poslovi Fonda obavljani su u celosti u skladu sa zadatim ciljevima, planiranom dinamikom i u zakonskim okvirima.
Prihod Fonda čine sredstva obezbeđena naplatom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, sredstva koja se u skladu sa Zakonom obezbeđuju u budžetu, od imovine kojom raspolaže Fond, od finansijskih ulaganja i kamata ostvarenih izdavanjem, odnosno prometom hartija od vrednosti, sredstva ostvarena subvencijom i donacijama, prodajom društvenog kapitala i društvenih preduzeća, kao i dividende na akcije po osnovu ranijih ulaganja sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa Zakonom.
Sredstva Fonda obezbeđuju se od doprinosa na zarade, naknade zarada, osnovice osiguranja, ugovorene naknade i druge naknade.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje koriste se za isplatu penzija (starosne, invalidske i porodične), novčanih naknada koje pripadaju zatečenim korisnicima prava po osnovu preostale radne sposobnosti, novčanih naknada za slučaj telesnog oštećenja, novčanih naknada za pomoć i negu, naknade pogrebnih troškova i drugo.
Prihodi i rashodi Fonda definisani su Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Za obaveze Fonda u vezi sa ostvarivanjem prava po osnovu obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja garant je Republika Srbija. Finansijski plan Fonda, na predlog Upravnog odbora, usvaja Narodna skupština u okviru budžeta.
Finansijskim planom za 2010. godinu ukupni prihodi i primanja planirani su na 471,552 milijarde dinara. Očekivani prihodi od doprinosa su 246,57 milijardi dinara (doprinosi zaposlenih 226,64 milijarde, osiguranika samostalnih delatnosti 17,8 milijardi i poljoprivrednika 2,13 milijardi dinara). Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi ukupno 22 odsto. Ukupni rashodi i izdaci za 2010. godinu planirani su na 470,709 milijardi dinara, od čega je na isplatu penzija i drugih prava iz obaveznog socijalnog osiguranja utrošeno 463,747 milijardi dinara (za penzionere iz kategorije zaposlenih 417,53 milijarde, za penzionere samostalnih delatnosti 17,24 milijarde, a za penzionisane poljoprivrednike 28,97 milijardi dinara).
Finansijskim planom za 2011. godinu ukupni prihodi i primanja planirani su na 493,942 milijarde dinara. Očekivani prihodi od doprinosa su 252,00 milijarde dinara (doprinosi zaposlenih 229,90 milijardi, osiguranika samostalnih delatnosti 19,4 milijarde i poljoprivrednika 2,7 milijardi dinara). Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi ukupno 22 odsto. Ukupni rashodi i izdaci za 2011. godinu planirani su na 494,10 milijardi dinara, od čega će se na isplatu penzija i drugih prava iz obaveznog socijalnog osiguranja utrošiti 486,352 milijarde dinara (za penzionere iz kategorije zaposlenih 437,865 milijardi, za penzionere samostalnih delatnosti 19,43 milijarde, a za penzionisane poljoprivrednike 29,05 milijardi dinara).
Prema finansijskom izveštaju za 2009. godinu, ukupni prihodi i primanja Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosili su 462,69 milijardi dinara, a rashodi i izdaci 463,53 milijarde dinara.
Javne nabavke u Fondu sprovode se po Zakonu o javnim nabavkama, a shodno planu javnih nabavki koji usvaja Upravni odbor za svaku godinu.
Plan javnih nabavki RF PIO za 2010. godinu
Realizacija Plana javnih nabavki RF PIO za 2010. godinu
Plan javnih nabavki RF PIO za 2011. godinu
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje ne dodeljuje drugim licima sredstva koja bi se podvela pod kategoriju „državne pomoći“, po bilo kom osnovu posmatrano.
Mesečna neto plata direktora Fonda je 119.446,95, zamenika direktora Fonda 104.411,67, direktora sektora u Direkciji 88.875,84, samostalnog stručnog saradnika u Direkciji 45.536,64 i višeg referenta 27.503,75 dinara.
Naknade za članstvo u Upravnom (UO) i Nadzornom odboru (NO) obračunavaju se i isplaćuju po Odluci Upravnog odbora o utvrđivanju naknade za rad članova Upravnog i Nadzornog odbora, od 5. 12. 2008. godine. Na osnovu te Odluke, osnovicu za obračun naknade čini ukupna prosečna zarada po zaposlenom, bez poreza i doprinosa, koja je isplaćena u Republici u oktobru u godini koja prethodi godini za koju se donosi Finansijski plan i Program rada, uvećana za projektovanu inflaciju za godinu za koju se donosi Finansijski plan i Program rada. Predsedniku UO određuje se naknada u visini gore pomenutog iznosa uvećanog za 50%, zameniku predsednika UO uvećano za 20%; članovima UO i predsedniku NO iznos prosečne zarade, a članu NO u visini 0,75 % od pomenutog iznosa. Isplata se vrši u tekućem mesecu za prethodni. U 2010. godini ukupna nadoknada isplaćena predsedniku UO iznosi 605.484 dinara, zameniku predsednika UO 484.392, članovima UO pojedinačno po 403.656 dinara, predsedniku Nadzornog odbora 403.656 dinara, a članovima NO pojedinačno 302.748 dinara.
Pregled podataka o broju zaposlenih i angažovanih lica i isplaćenim bruto platama, dodacima i naknadama u Fondu
Popis nefinansijske imovine sa stanjem na dan 31. 12. 2009. godine
Popis nefinansijske imovine sa stanjem na dan 31. 12. 2010. godine
Prema odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, javnost ima pravo na pristup informacijama od javnog značaja kojima Fond raspolaže.
Nosači informacija u Fondu su:
Informacije i podaci u Fondu za koje postoji ograničenje u pristupu:
Informacije kojima Fond raspolaže su: matični podaci o osiguranicima i korisnicima penzija, rešenja, nalazi, ocene i mišljenja lekara veštaka, odluke, zapisnici sa sednica organa upravljanja Fondom, interna akta, raspisi, predstavke i pritužbe, elektronska pošta, ponude na javnim nabavkama, finansijska dokumentacija, službene beleške...
Tražioci informacija po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja obraćaju se Fondu u pisanoj formi, na adresu:
Sektor za odnose s javnošću
Odeljenje za internu komunikaciju
Dr Aleksandra Kostića 9
11000 Beograd