Republi?i fond za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih

Starosna penzija


Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju su:

  1. 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja;
  2. Kad navrši 40 (muškarac), odnosno 35 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 53 godine starosti;
  3. Kad navrši 45 godina staža osiguranja
  4. Pravo na starosnu penziju, izuzetno, osiguranik stiče;
    • u 2007. godini, sa 63 godine života (muškarac), odnosno 58 godina života (žena) i najmanje 20 godina penzijskog staža;
    • u 2008. godini, sa 63 godine i 6 meseci života (muškarac), odnosno 58 godina i 6 meseci života (žena) i najmanje 19 godina penzijskog staža;
    • u 2009. godini, sa 64 godine života (muškarac), odnosno 59 godina života (žena) i najmanje 18 godina penzijskog staža;
    • u 2010. godini, sa 64 godine i 6 meseci života (muškarac), odnosno 59 godina i 6 meseci života (žena) i najmanje 17 godina penzijskog staža.

Osiguraniku, kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju od 63, odnosno 65 godina života (muškarac) i 58, odnosno 60 godine života (žena), snižava se za po jednu godinu:

  1. Za svake 3 godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja, kao 14 meseci.
  2. Za svake 2 godine i 6 meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja, kao 15 meseci.
  3. Za svake 2 godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja, kao 16 meseci.
  4. Za svaku 1 godinu i 6 meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja, kao 18 meseci.

Starosna granica može se snižavati najviše do 53 godine života, a izuzetno, za osiguranika koji radi na poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa kao 18 meseci, može se snižavati najviše do 50 godina života. Za posebne kategorije, zaključno sa 31.12.2009. najviše do 50 godine života.

Snižavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju vrši se :

  • u 2007. godini, od 63 (muškarac), odnosno 58 (žena) godina života;
  • u 2008. godini, od 63 i 6 meseci života (muškarac), odnosno 58 i 6 meseci života (žena);
  • u 2009. godini, od 64 (muškarac), odnosno 59 (žena) godina života;
  • u 2010. godini, od 64 i 6 meseci (muškarac), odnosno 59 i 6 meseci (žena) godina života;

Visina

Visina starosne penzije određuje se prema sledećoj formuli:

VP=LB x OB

VP - visina penzije (starosne)
LB - lični bodovi
OB - opšti bod (vrednost)

Lični bodovi utvrđuju se množenjem ličnog koeficijenta i penzijskog staža osiguranika.

LB = LK x PS

LK - lični koeficijent osiguranika
PS - penzijski staž osiguranika

Lični godišnji koeficijent izračunava se tako što se ukupna zarada osiguranika, iz svake kalendarske godine, stavlja u odnos sa prosečnom godišnjom zaradom u Republici za istu kalendarsku godinu, iz koje je uzeta zarada i može iznositi najviše 5.

LGK = UZO / PRZR

LGK - lični godišnji koeficijent
UZO - ukupna zarada osiguranika
PRZR - prosečna zarada zaposlenih u Republici [Acrobat pdf, 68 KB]

Ova formula se primenjuje na osiguranike koji su ostvarili zaradu, odnosno osnovicu osiguranja u svakoj kalendarskoj godini od 01. 01. 1970. godine, do dana ostvarivanja prava.

Godišnji lični koeficijent za osiguranika koji nema registrovan podatak o ostvarenoj zaradi, odnosno osnovici osiguranja u matičnoj evidenciji, a ima utvrđen penzijski staž, lični godišnji koeficijent ima vrednost 1, odnosno srazmeran je stažu navršenom u toj kalendarskoj godini.

Lični godišnji koeficijent za osiguranika koji u periodu od 01.01.1970. godine do dana utvrđivanja prava na penziju nema nijednu godinu osiguranja, godišnji lični koeficijent za takvu godinu iznosi 1.

Ako je u pojedinoj kalendarskoj godini u periodu od 01.01.1970. do 31.12.2002. godine osiguranik ostvario naknadu zarade po propisima o zdravstvenom siguranju, za period primanja naknade, iznos naknade se izračunava na osnovu ličnog koeficijenta po jednom času rada za period za koji je ostvarena zarada i množi brojem časova provedenih na bolovanju.

Lični koeficijent na radu po satu izračunava se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata na radu deli brojem časova na radu za koje su računati godišnji lični koeficijenti.

Godišnji lični koeficijent na bolovanju izračunava se tako što se lični koeficijent na radu po satu množi brojem sati na bolovanju.

Godišnji lični koeficijent izračunava se sabiranjem godišnjeg ličnog koeficijenta provedenog na radu i godišnjeg ličnog koeficijenta na bolovanju za svaku kalendarsku godinu (od 01.01.1970. godine do dana penzionisanja).

Zbir godišnjih ličnih koeficijenata dobija se kada se saberu svi godišnji lični koeficijenti u periodu od 01.01.1970. godine do dana penzionisanja.

Zbir godišnjih ličnih koeficijenata deli se periodom za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti i dobija se lični koeficijent osiguranika.

Penzijski staž koji se uzima za utvrđivanje ličnih bodova može iznositi najviše 45 godina.

Penzijski staž do 40 godina iskazuje se u godinama, mesecima i danima.

Period za obračun godišnjih ličnih koeficijenata, na osnovu kojih se računaju godišnji lični koeficijenti, izražava se decimalno, odnosno svaka godina se računa kao 1, svaki mesec kao 0,0833, a svaki dan kao 0,00278.

Posebne kategorije

Osiguranici - zaposleni koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i koji mogu pod posebnim uslovima ostvariti pravo na penziju su:

  1. ovlašćena službena lica u smislu propisa o vršenju unutrašnjih poslova i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije;
  2. zaposleni u Ministarstvu inostranih poslova koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;
  3. zaposleni u organima i organizacijama koji rade na poslovima kontra radio-izviđajne službe i poslovima kriptografije;
  4. ovlašćena službena lica u smislu propisa o izvršenju krivičnih sankcija;
  5. ovlašćena službena lica Poreske policije, u smislu propisa o poreskoj administraciji.

Uslovi

Osiguranik iz gore navedenih kategorija kome prestane zaposlenje s pravom na penziju pre ispunjenja uslova iz člana 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, stiče pravo na starosnu penziju, ako je navršio najmanje 53 godine života i 20 godina staža osiguranja, od čega najmanje 10 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Izuzetno do 31. decembra 2009. godine najmanje 50 godina života.

Pravo na starosnu penziju pod gore navedenim uslovima ne može steći osiguranik koji u momentu ostvarivanja prava nije ovlašćeno lice odnosno zaposleni iz člana 42. ovog zakona.

Visina

Osiguraniku iz člana 43. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosna, odnosno invalidska penzija određuje se u skladu sa odredbama člana 61. ovog Zakona, a lični bodovi utvrđuju se na način predviđen čl. 62-70. ovog zakona.

Iznos penzije utvrđen na ovaj način uvećan za 20%, predstavlja ukupan iznos penzije za osiguranike iz člana 43. ovog Zakona. Utvrđeni iznos penzije ne može biti veći od iznosa penzije utvrđenog prema ličnom koeficijentu koji iznosi 4.

Izuzetno, osiguraniku iz čl. 42. i 43. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ako je to za njega povoljnije, do 31. decembra 2009. godine starosna, odnosno invalidska penzija, određuje se od penzijskog osnova koji predstavlja njegov prosečan mesečni iznos zarade, ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, u visini od 55% (muškarac), odnosno 57,5% (žena) od tog osnova i povećava se po 2,5% za svaku dalju navršenu godinu do navršenih 30 godina penzijskog staža i po 0,5% za svaku navršenu godinu preko 30 godina penzijskog staža, s tim što ne može iznositi više od 85% od penzijskog osnova.

Na isti način invalidska penzija se određuje i osiguraniku iz čl. 42. i 43. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji u vršenju ili povodom vršenja službenih zadataka izgubi život, odnosno kod koga nastane invalidnost po osnovu koje stekne pravo na invalidsku penziju.